Dubine

Najpli?e je more u Istri. Ondje dubina mora nikada ne prelazi 50 metara. Od Pule se morsko dno blago spu?ta te ?ini dugu i usku dolinu koja se od ?irja pru?a prema Italiji i zove se Jabu?ka kotlina. Najve?a dubina u njoj je oko 240 metara. Od Jabu?ke se kotline morsko dno podi?e do Palagru?kog grebena gdje je najve?a dubina 130 metara. Prema jugu dno se strmo spu?ta prema Ju?nojadranskoj dolini, u kojoj je najdublje izmjereno dno oko 1,300 metara.

Morsko dno

Pojava podzemnoga reljefa posljedica je tektonskih pomicanja, abrazije i erozije koje su se dogodile prije nekoliko milijuna godina u doba kada su odre?eni dijelovi morskog dna jos bili kopno ili obalno podru?je. Neravna podru?ja morskoga dna stalno se smanjuju uslijed sedimentacije organskih otpadaka zemlje. Taj je process spor, no stalan.

Morske mijene

Plima i oseka Jadranskoga mora imaju relativno male amplitude. U ju?nome dijelu ta razlika rijetko prelazi 40-ak centimetara, dok je u sjevernome dijelu ona nesto ve?a, tako da u Istri i Tr??anskom zaljevu iznosi 1 metar. U nekim uskim kanalima i zaljevima, plima mo?e poprili?no narasti tijekom jake bure. Taj fenomen karakteristi?an je za velike i duboke zaljeve ju?noga Jadrana. Morske su mjene mije?anoga tipa, ?to zna?i da imaju poludnevni ritam tijekom punog mjeseca i mla?aka, a dnevni ritam tijekom prve i zadnje ?etvrti. Njihove su amplitude veoma nepravilne.

Morske struje

Morske su struje pod utjecajem vjetrova, razlika u tlaku, temperaturi i slanosti mora. S obzirom na smjer, mogu biti vodoravne i okomite. Postoje i one s morskog dna koje se javljaju kao posljedica kretanja morske vode s toplijih podru?ja u hladnija. Tijekom toga kretanja povr?inski sloj vode se hladi i spu?ta se prema morskome dnu. Jadranske se morske struje te?e primje?uju. Brzina struja mijenja se u odre?enim podru?jima, no to ovisi i o vremenskim razdobljima. Prosje?na brzina morske struje je oko 0,5 ?vorova, no one mogu dose?i brzinu i od 4 ?vora.

Slanost mora

Ukupna koli?ina soli dobivene iz kilograma morske vode naziva se slanost mora i obi?no se izra?ava u gramima ili promilima. Slanost Jadranskoga mora je u prosjeku 38,30 promila, tj. 38.30 grama soli dobije se i 1 kg vode. U sjevernom je dijelu slanost ne?to ni?a nego na srednjem i ju?nom Jadranu zbog utjecaja rijeke Pad.

Temperatura mora

Jadransko more ima vrlo izra?enu godi?nju promjenu povr?inske temperature mora.
Prosje?na godi?nja temperatura je 11?C. More je najhladnije tijekom zime, a povr?inska
temperatura mora je oko 7?C; Ona rijetko moze pasti i ni?e. U prolje?e more postaje sve
toplije, pa povr?inska temperatura raste do 18?C. Ljeti temperature mora dose?u visoke
iznose, ?ak 22-25?C, a na ju?nom Jadranu i u Istri i do 27?C. Na Jadranu se termokline,
tj. dijelovi vodenog stupa koje odlikuje ista temperatura, veoma dobro mogu razlikovati.
Termokline su najo?itije tijekom ljeta. Zimi po?inju izotermalni procesi, tj. izjedna?avanje
temperature u vodenom stupu Ljeti prvu termoklinu zapa?amo na dubini od 3-5 m, idu?u na oko 12 m, a sljede?u na 18 m, dok su na dubini vi?oj od 30 metara temperature uglavnom
konstantne tijekom cijele godine.

Valovi na Jadranu

Valovi se javljaju uglavnom kao posljedica vjetra. ?to je ve?i doseg, tj. povr?ina po kojoj vjetar pu?e, to ?e ve?i valovi nastati. Njihova ja?ina ovisi o obliku obale i njezinoj izlo?enosti. Na taj se na?in dobiva mije?anje povr?inskog sloja vode s onim iz dubine te interakcija izme?u atmosfere i mora. Razlikujemo brijeg i dolinu vala. Duljina vala udaljenost je izme?u dvije doline vala. Visine jadranskih valova uglavnom se kre?u izme?u 0,5 i 1,5 m, a vrlo rijetko prelaze 5 metara.